U novije vrijeme bespilotne letilice pronalaze sve veću primjenu u poljoprivredi. Dronovi koji se koriste u poljoprivredi za optimizaciju poljoprivrednih operacija, povećanje proizvodnje i praćenje usjeva. Sva snimanja pomoću drona zasnivaju se na praćenju različitih spektara svjetlosti. Multispektralna snimanja predstavaljaju snimanja više svjetlosnih spektara koji su izvan vidljivog dijela svjetlosti, npr. infracrveni dio. Postoji više vrsta dronova kao i više vrsta kamera (senzora) za praćenje poljoprivrednih zasada. Tako određeni dronovi imaju u sebi ugrađen senzor ili više njih koji bilježe različite spektre svjetlosti, dok postoje i vrste dronova koji imaju mogućnost nadogradnje senzora sa sposobnostima da bilježe multispektralna snimanja. U posljednjih 30 godina sve su više u upotrebi podaci o slikama koje bilježe multispektralne senzori drona, naročito u istraživanjima koja se odnose na vegetaciju, zbog povezanosti između spektralnih svojstava i biohemijskih, biofizičkih svojstava biljaka. Primjena ovih letilica u poljoprivredi za sada se uglavnom zasniva na korišćenju u cilju kontinuiranog nadgledanja i ranog otkrivanja anomalija u zasadima. U nekoliko istraživanja potvrđeno je da korišćenjem drona sa određenom multispektralnom kamerom doprinosi ranijem detektovanju određene promjene u vegetaciji. Pojednostavljeno, ovaj sistem funkcioniše po principu da dron u jednom letu snima kompletnu proizvodnu parcelu ili dio koji proizvođač želi, a zatim se te slike pomoću odgovarajućeg kompjuterskog programa tumače. Dron sa multispektralnom kamerom u jednom letu koji traje od 10 do 30 minuta može da „pregleda” više hektara usjeva, tako da ovaj sistem umnogome olakšava svakodnevicu savremenog poljoprivrednog proizvođača. Ovaj savremeni vid nadgledanja zasada ili usjeva, omogućava proizvođaču da na vrijeme uoči i brzo reaguje kako bi suzbio anomaliju u svojoj prozivodnji. Do sada su naučnici u pojedinim istraživanjima ustanovili da je moguće otkriti rane simptome određeno štetnog organizma (patogena) na vinovoj lozi, koristeći ovaj vid monitoringa.
Kako je u svijetu aktuelna kontrolisana upotreba sredstava za zaštitu bilja, u razvijenim zemljama već je počelo eksperimentalno primjenjivanje bespilotnih letilica (dronova) u funkciji uređaja za aplikaciju sredstava za zaštitu bilja.
Ovakav vid prskanja namijenjen je za lokalizovano tretiranje inficiranih djelova zasada. Sistem aplikacije sredstava za zaštitu bilja pomoću drona funkcioniše tako što dron u toku leta svojim senzorima bilježi promjene u samom zasadu, a nakon obrade slika pomoću kompjuterskog programa dronu se zadaje lokacija u zasadu koju treba tretirati. Na ovaj način prskaju se samo kritični djelovi zasada, smanjuje se upotreba sredstava za zaštitu bilja i sprečava se kontaminacija životne sredine.
Mr Balša BAJAGIĆ,
doktorand na Biotehničkom fakultetu
u Podgorici, Univerzitet Crne Gore

---